POSTOJI GRIJEH
\n\u0158\tNije moderno govoriti o grijehu, te ga se svodi na psihologiju, sociologiju ili fatalizam.
\n\u0158\t\u201cGrijeh stolje\u0107a je gubitak smisla za grijeh\u201d (Papa Pio XII)
\n\u0158\tPristupamo odozdo:
\n–\tGrijeh je uvreda osobe, a ne tek \u201csvete stvari\u201d
\n–\tGrijeh je povreda ljubavi
\n–\tGrijehom vrije\u0111amo sami sebe<\/p>\n
GRIJEH JE<\/p>\n
\u0158\tUdaljavanje od Boga i priklanjanje stvorenjima.
\n\u0158\tEgocentri\u010dno kru\u017eenje oko sebe
\n\u0158\tNe uo\u010davati svoje grijehe. (“Ka\u017ee li tko od vas da je bez grijeha la\u017eac je i u njemu nema istine.”)
\n\u0158\tVe\u0107i je grijeh o\u010dajavati nad grijehom, nego bilo koji gre\u0161ni \u010din. Juda je o\u010dajavao, Petar ne\u2026
\n\u0158\tZloupotreba slobode
\n\u0158\tPoku\u0161aj ostvarenja sebe bez Boga<\/p>\n
Grijehom remetimo odnos prema
\n1.\tBogu (buna, povreda, odbacivanje\u2026 “Ra\u017ealio sam dobrotu Bo\u017eju nad sobom.” – Andri\u0107)
\n2.\tSebi (negacija slobode, neodgovornost, autonomija, egoizam, osamljenost)
\n3.\tZajednici (zakon spojenih posuda … pu\u0161a\u010d i okolina …) Grijeh ne \u201cranjava\u201d Boga u njemu samom, ali ga prvenstveno ranjava ukoliko poga\u0111a one koje Bog ljubi. … Bog je sebe postavio \u010duvarom prava svake ljudske osobe.<\/p>\n
Grijeh = \u201cVidje da je stablo dobro za jelo… uze i dade mu\u017eu\u201d
\nKrivnja = \u201cOtvore im se o\u010di i spozna\u0161e da su goli\u201d
\nStanje krivnje = Od sada \u017eive pokriti li\u0161\u0107em, sakrivaju se od Boga.<\/p>\n
Pazi! Stanje krivnje mo\u017ee imati i psihi\u010dke uzroke.
\nStoga je osje\u0107aj krivnje la\u017ean ako:
\n1.\tostaje nakon stvarnog obra\u0107enja
\n2.\tkada je prenagla\u0161en
\n3.\tkada nastaje bez slobodno u\u010dinjena \u010dina
\n4.\tkada izbija iz podsvijesti<\/p>\n
GLAVNI GRIJESI<\/p>\n
Srednji vijek:<\/p>\n
\u0158\tSedam glavnih: oholost, \u0161krtost, bludnost, zavist, neumjerenost u jelu i pi\u0107u, srditost, lijenost<\/p>\n
\u0158\t\u0160est protiv Duha Svetoga: ufati se preuzetno u milosr\u0111e Bo\u017eje, zdvajati o milosti Bo\u017ejoj, protiviti se priznatoj istini kr\u0161\u0107anske vjere, zavidjeti bli\u017enjemu milost Bo\u017eju, odbijati tvrdokorno spasonosne opomene, ustrajati u nepokori.<\/p>\n
\u0158\t\u010cetiri u nebo vapiju\u0107a: hotimi\u010dno ubojstvo, sodomski grijeh, tla\u010denje ubogih, uskra\u0107ivanje zaslu\u017eene pla\u0107e.<\/p>\n
IZVORI GRIJEHA<\/p>\n
\u0158\tNapast: nutarnji poticaj (napast jo\u0161 nije grijeh!)
\n–\tIzvori napasti su: ljudska narav, lo\u0161a sredina, \u0111avao
\n–\tTijek napasti: misli, \u017eelje, poticaji<\/p>\n
\u201cSvakog napastuje njegova po\u017euda, koja ga privla\u010di i mami. Po\u017euda zatim zatrudnjev\u0161i, ra\u0111a grijehom, a grijeh, izvr\u0161en, ra\u0111a smr\u0107u.\u201d (Jak 1, 14)<\/p>\n
\u0158\tGre\u0161na prigoda
\n–\tBli\u017enja: kad u\u010destalo grije\u0161imo u istoj prigodi
\n–\tGrijeh se bez te\u0161kog razloga upustiti u bli\u017enju grje\u0161nu prigodu. Ako ve\u0107 moramo, onda je molitvom moramo u\u010diniti daljnjom gre\u0161nom prigodom.<\/p>\n
Pad ti se dogodi u desetinki, u tisu\u0107inki sekunde… A onda, poslije toga se osje\u0107a\u0161 kao da si pao s nebodera. (V.Zlatko)<\/p>\n
TE\u0160KI I LAKI GRIJEH<\/p>\n
\u0158\tTe\u0161ki grijeh je odbacivanje fundamentalne opcije.
\n–\tTe\u0161ki grijeh je smrtni ukoliko za du\u0161u zna\u010di smrt milosnog \u017eivota.
\n–\tOno \u0161to je objektivno te\u0161ki grijeh ne mora subjektivno biti smrtni grijeh. Ali ono \u0161to je subjektivno te\u0161ki grijeh, to je tako\u0111er i subjektivno i smrtni grijeh.<\/p>\n
Smrtni grijeh = te\u0161ka materija, potpuna spoznaja, potpuni pristanak
\nLaki grijeh = ako ne\u0161to od ovog gore nedostaje<\/p>\n
\u0158\tNema te\u0161kog grijeha ako postoji: neznanje, zabluda, nepa\u017enja, po\u017euda, strah, prisila.<\/p>\n
\u201cBog je namjerno ostavio u tami granicu izme\u0111u lakog i te\u0161kog grijeha da \u010dovjek ne bi lakoumno upadao u lake grijehe.\u201d (Augustin)<\/p>\n
SVI SMO GRE\u0160NICI<\/p>\n
\u0158\tU Crkvi je jedino mjesto gre\u0161nicima. Matej je gre\u0161nik – carinik. Petar ribar, a ribari moraju psovati. Ako nisi gre\u0161nik, prona\u0111i ne\u0161to, svrstaj se me\u0111u gre\u0161nike. Isus ne ide prvima, i pobjednicima, on ide gubitnicima.<\/p>\n
“Ako se pozna\u0161 za\u0161to se oholi\u0161.” (na vratima zahoda u dvorcu P. Hektorovi\u0107a na Hvaru)<\/p>\n
\u0158\tVlastiti nas grijesi zaprepa\u0161\u0107uju kad ih vidimo na drugima. (Goethe)<\/p>\n
“Nema grijeha najve\u0107eg gre\u0161nika na svijetu, \u010dije sjeme i u mojoj i u tvojoj du\u0161i nije posijano. Nema toga \u0161to ja ne bih bila u stanju u\u010diniti…”<\/p>\n
\u0158\tBo\u017ee ako se ne smiluje\u0161, sam \u0107e\u0161 hodati po raju. \u2026 Onaj samodopadni pustinjak u nebu.<\/p>\n
Za\u0161to su gre\u0161nici bli\u017ee Bogu? \u2026 Privezani smo koncem za Boga\u2026<\/p>\n
ISUS I GRE\u0160NICI<\/p>\n
\u0158\tStvarnost grijeha, i posebno isto\u010dnog grijeha, razja\u0161njava se samo u svjetlu bo\u017eanske Objave. Bez znanja koje nam ona daje o Bogu ne mo\u017ee se jasno spoznati grijeh, pa \u010dovjek pada u napast da grijeh tuma\u010di jednostavno kao nedostatak rasta, kao neku psiholo\u0161ku slabost, neku zabludu, kao neizbje\u017enu posljedicu nekoga neprikladnog dru\u0161tvenog sustava itd. Samo kad se poznaje Bo\u017eji naum o \u010dovjeku, shva\u0107a se da je grijeh zloporaba one slobode koju Bog daje stvorenim osobama da mogu ljubiti njega i ljubiti se me\u0111usobno. (KKC, 387)<\/p>\n
\u0158\tPo kr\u0161tenju se prvotni sklad ne uspostavlja, ali se u \u010dovjeku ucjepljuju nadnaravne energije za borbu. (Prije: svezani – a vrag nas mlati; Sada: odrije\u0161eni – na nama je da se branimo)<\/p>\n
\u0158\tIsto\u010dnim grijehom ljudska je narav ranjena (ne uni\u0161tena!) – pr. ranjeni vojnik se te\u017ee bori. \u010dovjek od sada slabije \u201cvidi\u201d…<\/p>\n
\u0158\tKa\u017ee se da onaj tko ne poznaje pro\u0161lost osu\u0111en je ponavljati je. No sve da je i upozna ponavljat \u0107e je dok ne upozna Krista.<\/p>\n
\u0158\tIsus je do\u0161ao zbog izgubljenih. Isusov je samo onaj tko se priznaje izgubljenim i na\u0111enim – svaki dan.<\/p>\n
\u0158\tIsus ubija zlo (grijeh) a spa\u0161ava zlo\u010dinca (\u010dovjeka), dok svijet ubija zlo\u010dinca (\u010dovjeka) a ostavlja zlo (grijeh).<\/p>\n
\u0158\tAko Krista ne upoznaje\u0161 zbog toga \u0161to ga odabire\u0161, upoznat \u0107e\u0161 ga odbacuju i ga.<\/p>\n
Protiv grijeha se na bori direktno se s njim konfrotiraju\u0107i, nego da ga presko\u010di\u0161. Da se uspne\u0161 Bogu.<\/p>\n
GDJE OBILOVA GRIJEH, OBILOVA I MILOST<\/p>\n
\u0158\tVeliki ljudi imaju velike sjene.<\/p>\n
Peta, mjesto slabosti, ali i ono ime se pobje\u0111uje zmija.<\/p>\n
\u201cBla\u017eenog li grijeha koji je zavrijedio tolikog Spasitelja.\u201d<\/p>\n
\u0158\tKao \u0161to nema planine bez doline, ni rijeke bez korita, ni fotosinteze bez naizgled beskorisnog uglji\u010dnog dioksida – tako nema ljubavi Bo\u017eje u nama bez priznavanja grijeha.
\nGrijeh je “gorivo” za ljubav. Jer “obilova grijeh, obilova i milost.” \u201cBog je zatvorio sve ljude u neposlu\u0161nost da im se svima smiluje\u201c (Rim 11,32)<\/p>\n
Petar je susreo Isusa tek kada ga je zatajio !!!!<\/p>\n
\u0158\tBog je blizu onima koji su skr\u0161ena srca.<\/p>\n
\u0158\tGrijeh je na\u0161e umiranje iz kojeg klija Bo\u017eja milost u na\u0161im \u017eivotima.<\/p>\n
\u0158\tSva na\u0161a \u010da\u0111a kristalizira se u Kristu i postaje dijamant. Kao dobar umjetnik \u2026 mrlja.<\/p>\n
\u0158\tOni su na\u0161 \u201cotpad\u201d od kojeg Bog \u201creciklira\u017eom\u201d stvara jedinstvenu vrijednost, neproizvedivu druga\u010dijim na\u010dinom.<\/p>\n
Grijeh je na\u0161e umiranje iz kojeg klija Bo\u017eja milost u na\u0161im \u017eivotima.
\n\u017divot je crno-bijela nit. Kad ne bi bilo crne niti, ne bi mogao izdr\u017eati tenzije.
\nAko mi uzme\u0161 demona, bojim se da \u0107e me i moj an\u0111eo napustiti.<\/p>\n
“Ljubav pokriva mno\u0161tvo grijeha”<\/p>\n
Grijeh nije vi\u0161e opasan kad ga imenujemo, jer to zna\u010di da smo se s njime stavili u ko\u0161tac. Opasan je samo neimenovani grijeh, onaj kojeg nazivamo razboritost, ljubav…<\/p>\n
POSLJEDICE GRIJEHA<\/p>\n
Grijeh mnogo obe\u0107ava, malo daje, a sve uzima.<\/p>\n
Adam i Eva su mislili biti bogovi, a spoznali su da su goli.<\/p>\n
U \u010dem netko grije\u0161i, u tom i ispa\u0161ta. (Naslj. Krista)<\/p>\n
\u0158\tBit je grijeha je konfliktni misterij u intimi osobnosti \u201cizme\u0111u htjenja i mo\u0107i, prakse i ideala\u201d. Grijehom \u010dovjek sam sebe vrije\u0111a i ostaje unutar svojih mogu\u0107nosti. Pri tom gubi uvid da je sam \u017ertva svoga grijeha. Li\u0161ava se snage, padaju i u za\u010darani krug koji ga gura u sve dublje otvrdnu\u0107e. (K.Demmer, Christi vestigia sequentes; u I.Fu\u0107ek, Peccato oggi, str.103)<\/p>\n
\u0158\tPio sam vino, crno i te\u0161ko kao nesre\u0107a. I bilo mi je jasno kojim sam to putem krenuo. I\u0161ao sam kao otrovan. A kad me poduzelo pi\u0107e, bjesnio sam svu no\u0107. Posljednje \u0161to sam vidio u velikom ogledalu: le\u017eao sam vo\u0161tana lica, a oko mene bludnice, jedna je dr\u017eala moju lisnicu i brojila banknote. Kad sam se probudio – bilo je u jednom malom tek nasa\u0111enom parku – moj smoking je bio mokar, a moje ruke krvave od razbijenih \u010da\u0161a, krvave i – gole. Obijesna djeca su mi natakla napukao, drven obru\u010d na vrat i sad se kraj mene samilosno zbunjeno smije\u0161i gradski stra\u017ear koji me probudio. Bilo me je stid sunca. (Andri , Ex ponto i Nemiri, Svjetlost, Sarajevo 1975, 34)<\/p>\n
\u0158\tZarobljeni grijehom:
\n– Zatvoren u sebe, odbija druge
\n– nema pravih prijateljskih ni ljudskih odnosa
\n– poku\u0161ava prevariti sebe i druge
\n– osje\u0107a samo\u0107u u srcu
\n– podijeljen je izme\u0111u sebe i Boga; sebe i bli\u017enjih
\n– rastrgan je u samom sebi<\/p>\n
\u0158\tSlobodni od grijeha:
\n– \u017eivi u slobodi djece Bo\u017eje
\n– otvoren je prema Bogu i bli\u017enjemu
\n– istinoljubiv je
\n– ima vrste i trajne, prijateljske odnose s drugima
\n– trajno komunicira s Bogom
\n– slobodan je za djela ljubavi<\/p>\n
\u010cINI OBRA\u0106ENIKA<\/p>\n
1. Pokajanje
\n– ponizna spoznaja sebe
\n– slobodan napor protiv sklonosti grijehu
\nBol du\u0161e, zaziranje od po\u010dinjenog grijeha, odluka vi\u0161e ne grije\u0161iti
\nContritio = kajanje iz ljubavi; Atritio = kajanje iz straha<\/p>\n
2. Priznanje
\n– pred Bogom i Crkvom
\n– Grijehe ispovijedamo prema idealu kreposti kojeg Bog stavlja pred nas.
\n– Na \u010dujan na\u010din, bar jednom godi\u0161nje
\n– Cjelovito (formalno = dobra volja; materijalno = po broju i vrsti)
\n\tOd materijalne cjelovitosti ispri\u010dava veliki strah i stid.
\nJuna\u010dki grije\u0161i, juna\u010dki se kaj.
\nNema dobrih kr\u0161\u0107ana, postoje samo razbojnici koji se kaju.
\nGdje smo ju\u010der stali, gdje smo ju\u010der pali – danas idemo naprijed. (S. Lice)
\nTri\u0161nja\u2026<\/p>\n
3. Pokora ==> pospje\u0161uje nutarnje kajanje<\/p>\n
Odrje\u0161enje
\n– ako je otvoren
\n– uvjetno odrje\u0161enje (op\u0107i uvjet, izri\u010diti uvjet, nikad uz tajni uvjet)
\n– mo\u017ee se tra\u017eiti da iza\u0111e iz bli\u017enje grje\u0161ne prigode<\/p>\n
SAVJEST<\/p>\n
\u0158\tZvjezdano nebo nad nama i moralni zakon u nama nepobitno mi govori o opstojnosti Bo\u017ejoj.<\/p>\n
“U dubini savjesti \u010dovjek otkriva zakon koji on sam sebi ne daje ali kojemu se mora pokoravati. Taj glas, \u0161to ga uvijek poziva da ljubi i \u010dini dobro a izbjegava zlo, kad zatreba, jasno odzvanja u intimnosti na\u0161eg srca: \u010dini ovo, a izbjegavaj ono.” (GS 16)<\/p>\n
“Pater, osje\u0107am se kao da sam se probudio u turskom zatvoru s vije\u0161\u0107u da mi je kazna produ\u017eena.”<\/p>\n
ZA\u0160TO ISPITIVATI SAVJEST?<\/p>\n
Smisao na\u0161eg \u017eivota je da \u010distimo o\u010di srca kojim \u0107emo Boga gledati. (Augustin)<\/p>\n
“Postane li tamna svjetlost koja je u tebi, sve \u0107e ti biti tamno!”
\n\u010cir na \u017eelucu nije posljedica onoga \u0161to jedete, nego onoga \u0161to vas izjeda.
\n\u0158\tZanemarimo li savjest, i svojim postupcima u\u0111emo u raskorak s njome neizbje\u017eno:<\/p>\n
1. Ugro\u017eavamo jedinstvo svoje osobnosti
\n2. Volja nam prestane te\u017eiti k vrednotama
\n3. Volja i razum su u raskoraku<\/p>\n
\u0158\tIspit savjesti ne bi smio biti hladna stoi\u010dka vje\u017eba kojom se svojim nastojanjima oblikujemo. To bi prije svega trebao biti susret s Onim koji nas uvijek bezuvjetno prihva\u0107a i koji \u017eeli da se s Njim susre\u0107emo ne samo zbog grijeha nego i zbog uspjeha i briga; zbog povjerljivog razgovora u ISTINI. Istina nas osloba\u0111a.<\/p>\n
Radi se o tom da otkrijemo gdje se la\u017eemo ???
\n\u0158\tIspitujemo nismo li mo\u017eda zalutali?
\n–\tNaglasak nije toliko na tome da sobom vladamo nego da sebe Bogu predajemo!
\n\u0158\tIgnacije smatra va\u017enijim ispit savjesti od same meditacije.
\n–\tIspit savjesti je uvijek obnavljanje prve ljubavi.<\/p>\n
Ujutro, podne, uve\u010der: Misli, rije\u010di, djela; ili kronolo\u0161ki; ili po mjestima gdje sam bio<\/p>\n
Posebni ispit savjesti: Radi se o odre\u0111enoj mani koju sustavno odstranjujem; ili o vrlini koju sustavno izgra\u0111ujem.<\/p>\n
ISPIT SAVJESTI<\/p>\n
1. Zahvali za primljena dobro\u010dinstva. \u010d Zahvali za milost.
\n2. Moli milost da upozna\u0161 svoje grijehe. \u010d Moli milost.
\n3. Tra\u017ei ra\u010dun od samoga sebe. \u010d Da li si zanemario milost.
\n4. Moli Boga za opro\u0161tenje. \u010d Da ti se smiluje.
\n5. Odlu\u010di da \u0107e\u0161 se popraviti. \u010d Uz pomo\u0107 milosti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Nije moderno govoriti o grijehu, te ga se svodi na psihologiju, sociologiju ili fatalizam […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[39],"tags":[],"class_list":["post-1460","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-teze-i-razmisljanja","odd"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/jutarnja-zvona.com\/nastava2\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1460","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/jutarnja-zvona.com\/nastava2\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/jutarnja-zvona.com\/nastava2\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/jutarnja-zvona.com\/nastava2\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/jutarnja-zvona.com\/nastava2\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1460"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/jutarnja-zvona.com\/nastava2\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1460\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/jutarnja-zvona.com\/nastava2\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1460"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/jutarnja-zvona.com\/nastava2\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1460"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/jutarnja-zvona.com\/nastava2\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1460"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}