{"id":163,"date":"2006-12-15T21:21:46","date_gmt":"2006-12-15T20:21:46","guid":{"rendered":"http:\/\/public.carnet.hr\/~joanicic\/moj_blog\/?p=163"},"modified":"2006-12-15T21:21:46","modified_gmt":"2006-12-15T20:21:46","slug":"bozicni-obicaj-u-slobodnici","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/jutarnja-zvona.com\/nastava2\/bozicni-obicaj-u-slobodnici\/","title":{"rendered":"Bo\u017ei\u010dni obi\u010daj u Slobodnici…"},"content":{"rendered":"

Inetrvju: Baka – 60 godina
\nPrabaka – 84. godine<\/em><\/p>\n

\"Bo\u017ei\u010dniBo\u017ei\u0107 <\/strong>se slavio i do\u010dekivao na razli\u010dite na\u010dine. Slobo\u0111anski obi\u010daji imaju svoju drugu tradiciju koja se u pojedinim obiteljima zadr\u017eavala sve do danas.
\nAdvent zapo\u010dinje prvom nedjeljom Došaš\u0107a i zornicama koje su kao i danas rano ujutro. Selo nije bilo osvijetljeno, pa su se u rukama nosile baklje koje bi unaprijed za to pripremile. Pripremale su se tako da se hrasti\u0107 do pola iskala što sitnije, natu\u010de i što bolje osuši. Iskalani se dio baklje zapali, a neiskalani se dr\u017ei i nosi u ruci.
\nRadost djeci donosio je sv. Nikola koji je no\u0107u u prozore stavljao darove. Prije sv. Nikole djecu je obilazio krampus koji ih je plašio zveckanjem lanaca. Djeca su pred krampusom molila O\u010denaš i dr. molitve, a ujutro su u \u010di\u017emi koja je bila u prozoru našli puno darova, jabuka, oraha, suhih šljiva ili ošofa, lješnjaka i drugog slanog vo\u0107a. Našla se tu i pokoja šiba ili ajdamak za one koji nisu dobri ili koji nisu dobro o\u010distili cipele.
\nOd sv. Nikole do Lucije sije se pšenica u tanjuri\u0107. U sredinu tanjuri\u0107a stavlja se \u010daša. U danima pred Bo\u017ei\u0107 \u017eene su \u010distile i re\u0111ivale ku\u0107e. Trebalo je i okre\u0107iti da bi bilo što \u010distije. Muškarci su nava\u017eali drva. Na zadnjim kolima drva, koja su obi\u010dno bila za pe\u010denje pe\u010denike, zelenila se smreka.
\nNa Badnjak u rano jutro, što ranije to bolje, lo\u017eile su se velike vatre u dvorištima i nastavljale pe\u0107i pe\u010denke. Obi\u010dno su se pekle \u010detiri kraj jedne vatre. Svaki se put peklo kod drugoga. Pe\u010denje je do podne trebalo biti gotovo jer su ljudi još do ve\u010dere imali pune ruke posla, a i dvorište se moralo o\u010distiti.
\nTko prvi do\u0111e na Badnjak u ku\u0107u, bude polo\u017eaj. Sjedne na šamlicu bli\u017ee vrata i dok ga gazdarica posipa \u017eitom, govori; telilo se, \u017edrijebilo, prosilo se, macilo…kotilo se i rodilo se i sve \u017eivo i drvo bilo. Gazdarica bi odgovorila; dao Bog! Ako je polo\u017eaj odrasli muškarac ili \u017eena, po\u010dasti se rakijom ili vinom, a ako je polo\u017eaj dje\u010dak, po\u010dasti se kobasicom. Doma\u0107in je uvijek bio zadovoljan ako polo\u017eaj bude muško. Na badnjak su se na ranu misu nosile svje\u0107ice, bo\u017ei\u0107na svije\u0107a i tamjan umotan u peškiri\u0107 da se blagoslove.
\nU ve\u0107ini su dvorišta gorile krušne pe\u0107i. \u017dene su pekle kruh i bo\u017ei\u0107nu poga\u010du u okrugloj tepsiji. Poga\u010da je bila sva iski\u0107ena. Obi\u010dno je to bilo klasje \u017eita, gro\u017e\u0111a, vinsko bure i dr. U popodnevnim satima \u017eene su \u010distile ku\u0107u, pripremale \u010distu odje\u0107u, povezale \u017eito trobojnicom, u \u010dašu stavile kukuruz i \u017eito u koje se zabodu svje\u0107ice ( crven, bijel, plav). \u017ditom i kukuruzom se napuni i ve\u0107a posuda (simpla, kabran, lonac) u koji se stavi svije\u0107a. Pripremi se i kadionica s tamjanom i sveta voda. Reduša je pripremala sve za ve\u010deru.
\nMuškarci su \u010distili štale, svinjce, kokošinjce i namirili su marvu. Djeca su nosila i slagala što više drva u ku\u0107u jer se preko Bo\u017ei\u0107a nisu u ku\u0107u unosila. Stariji bi pripremili slamu koju su vezali u konjski am. Odjelao se i nasadio krizban u postolje. Svi su se poslovi dovršili još za dana tako da se stigne okupati i u \u010distu odje\u0107u obu\u0107i.
\nKad zazvoni Zdravo Marija, po\u010dinje ve\u010dera. Gazda ku\u0107e odlazi po slamu, posveti svetom vodom svu marvu. Ulaze\u0107i u sobu sa slamom, pozdravlja: »Faljen Isus i Marija, \u010cestitam vam Badnjak Adama i Evu i sveto slavno poro\u0111enje Isusovo.« Uku\u0107ani bi odgovarali, »\u010cestita ti duša kod Boga!« U nekim se obiteljima pozdravljalo i na druge na\u010dine kao: »Faljen Isus i Marija, \u010destitam vam Badnjak, Adam i Evu, nosim sveto slavno poro\u0111enje i u ku\u0107u mir, veselje.« Ili »Faljen Isus i Marija, \u010destitam vam Badnjak, Adama i Evu« i idu\u0107i od vrata prema mjestu gdje \u0107e staviti slamu, govori: » Rodilo se plodilo se, \u017edribilo se telilo se, prasilo se jarilo se…«Gazdarica bi svetom vodom posvetila slamu. Razve\u017ee se sam i slama se malo raširi da svi uku\u0107ani mogu na nju kleknuti i izmoliti O\u010de naš. Gazdarica (reduša) iza O\u010de naša obi\u0111e sa svetom vodom i kadionicom sve prostorije ku\u0107e. Iz slame se izvu\u010de am i stavi pod trpezu, a na trpezu se stave u znaku kri\u017ea dvije slamke koje se prekriju stolnjakom. Na sredinu se trpeze stavi pšenica sa svje\u0107icama koje se upale, a upali se i velika svije\u0107a u posudi za mrtve duše. Svi stanu oko trpeze i ponovno se izmole O\u010de naš. Gazda uzme peškiri\u0107 (salvetu) i dr\u017ei na njemu bo\u017ei\u0107nu poga\u010du koju razrezuje, ali ne do kraja i govori: »U ime Oca, i Sina, i Duha Svetoga, Amen« Drugu stranu prima jedan od \u010dlanova obitelji tako\u0111er peškiri\u0107em. Lome poga\u010du na dva dijela i svaki poljubi svoj dio. Nare\u017eu se šnjite kruha i po\u010dinje blagovanje.
\nŠto se jelo? Odrasli bi nazdravili rakijom i jeli paradajz ili riblju \u010dorbu, krumpir salatu, grah salatu, ribu suhe rezance s orasima, a ranije prgenja\u010du i gibanicu. Na kraju se sladilo medom i raznovrsnim vo\u0107em. Kada se pojela \u010dorba, svje\u0107ice se gase okretanjem i zabadanjem u \u010dašu sa \u017eitom i kukuruzom. Kada se završi ve\u010dera i kad se na kraju pomoli, izvade se svje\u0107ice iz \u010daše i nabroji se koliko \u0107e na godinu biti kola kukuruza i metara \u017eita. Bit \u0107e onoliko koliko se na svje\u0107ica zalijepi zrna, ako Bog da. Sva hrana koja je bila na stolu treba se pojesti jer je bila posve\u0107ena, a mrvice sa stola su bacane u vatru.
\nPoslije ve\u010dere u ku\u0107i je zavladala radost. Djeca bi se valjala po slami. Uz pomo\u0107 odrasli kiti se krizban i pjevaju se bo\u017ei\u0107ne pjesme kako bi se podsjetio na sadr\u017eaj i melodiju i kako bi se pripremilo za polno\u010dku koja se sa radoš\u0107u \u010dekala. Posebno su se za polno\u010dku pripremale cure. Nacokale bih glavu i obukli najsve\u010danije ruho.
\nIako je crkva velika, bila je pretijesna za sve koji bi došli proslaviti Isusovom ro\u0111enje. Na izlasku iz crkve \u010duo se pucanj topa. Te svete no\u0107i niti u jednoj ku\u0107i nije se gasila vatra, a ni svijetlo. Svijetlili su fenjeri i baklje na svim slobo\u0111anskim sokacima.
\nPrvi se dan Bo\u017ei\u0107a slavio u obitelji. Za doru\u010dak se jela pe\u010denka i pa\u010de. Na svetog Stijepana se išao \u010destitati Bo\u017ei\u0107 i sveti Stjepan. Na svetog Ivana tre\u0107i dan, iznosila se slama rano ujutro iz sobe. Tada se soba prvi put pomela. Prije nego što se slama zapali, stavilo se malo ulagane torbice na rame, u ruku uzimaju šibe i po selu idu mladiti. Išli su kod rodbine, kod kumova i prijatelja. Kad do\u0111u ku\u0107i lagano udaraju doma\u0107ina i vi\u010du »Mladi se, mladi se«, za mla\u0111enje su od doma\u0107ina dobivali kola\u010de, jabuke, paprenjake i orahe. Bili su sretni i zadovoljni. To je bio veliki dan za one koji su bili jako siromašni.
\nDošao je kraj i ovim prisje\u0107anjima o našim Bo\u017ei\u0107nim obi\u010dajima koji su bili nekad, a pojedine ih obitelji i danas njeguju u malom manjem obliku prenose\u0107i ih na mla\u0111e, jer kako se ka\u017ee na mla\u0111ima svijet ostaje.<\/p>\n

Marko Lasi\u0107 1f<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Inetrvju: Baka – 60 godina Prabaka – 84. godine<\/p>\n

Bo\u017ei\u0107 se slavio i do\u010dekivao na razli\u010dite na\u010dine. Slobo\u0111anski obi\u010daji imaju svoju drugu tradiciju koja se u pojedinim obiteljima zadr\u017eavala sve do danas. Advent zapo\u010dinje prvom nedjeljom Došaš\u0107a i zornicama koje su kao i danas rano ujutro. Selo nije bilo osvijetljeno, pa su se u […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[8,9,43],"tags":[134,197],"class_list":["post-163","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-bozic","category-dosasce","category-vijesti","tag-1-razred-srednje-skole","tag-blagdani-i-svetkovine","odd"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/jutarnja-zvona.com\/nastava2\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/163","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/jutarnja-zvona.com\/nastava2\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/jutarnja-zvona.com\/nastava2\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/jutarnja-zvona.com\/nastava2\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/jutarnja-zvona.com\/nastava2\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=163"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/jutarnja-zvona.com\/nastava2\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/163\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/jutarnja-zvona.com\/nastava2\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=163"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/jutarnja-zvona.com\/nastava2\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=163"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/jutarnja-zvona.com\/nastava2\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=163"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}