Srednja Tehni\u010dka \u0161kola<\/p>\n
Kumi\u010di\u0107eva 55<\/p>\n
Slavonski Brod<\/p>\n
Referat iz Vjeronauka<\/p>\n
\u0160k. god: 2005.\/2006<\/p>\n
Tema referata: Franjo Asi\u0161ki<\/p>\n
Izradio: Alen Barbari\u0107<\/p>\n
Razred: 2.b<\/p>\n
U Slavonskom Brodu. 25.6.2006<\/p>\n
UVOD<\/strong><\/p>\n U ovom refertau ukratko i kvalitetno \u0107u opisati \u017eivot velikog sveca zvanog Franjo Asi\u0161ki. Opisat \u0107u njeogve po\u010detke \u017eivota kada su ga zvali lu\u0111akom, te vrijeme velikog blagoslova nakon 2 godine od njegove smrti kada je progla\u0161en svecem. Literatura kojom sam se koristio je puno nam poznati Internet, ali nisam koristio tehniku copy-paste, vec sam sve prona\u0111eno o Franji Asi\u0161kom napisao kako sam zapamtio…. ..<\/p>\n GLAVNI NASLOV<\/strong> Zaklju\u010dak<\/strong>Franjo Asi\u0161ki je jedan od najve\u0107ih svetaca u Katoli\u010dkoj vjeri. Za vrijeme svog \u017eivota \u010dinio je mnogo, premda je ispo\u010detka djelovao kao lu\u0111ak, jer tako su ga mnogi opisivali. Franjo je utemeljio veliki sve\u010deni\u0107ki red koji se bavio obrazovanjem naroda a to su bili Franjevci. Srednja Tehni\u010dka \u0161kola<\/p>\n Kumi\u010di\u0107eva 55<\/p>\n Slavonski Brod<\/p>\n Referat iz Vjeronauka<\/p>\n \u0160k. god: 2005.\/2006<\/p>\n Tema referata: Franjo Asi\u0161ki<\/p>\n Izradio: Alen Barbari\u0107<\/p>\n Razred: 2.b<\/p>\n U Slavonskom Brodu. 25.6.2006<\/p>\n UVOD<\/p>\n U ovom refertau ukratko i kvalitetno \u0107u opisati \u017eivot velikog sveca zvanog Franjo Asi\u0161ki. Opisat \u0107u njeogve po\u010detke \u017eivota kada su ga zvali lu\u0111akom, te vrijeme velikog […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[504,543],"class_list":["post-1642","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-uncategorized","tag-radovi-i-referati","tag-sv-franjo-asiski","odd"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/jutarnja-zvona.com\/nastava2\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1642","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/jutarnja-zvona.com\/nastava2\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/jutarnja-zvona.com\/nastava2\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/jutarnja-zvona.com\/nastava2\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/jutarnja-zvona.com\/nastava2\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1642"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/jutarnja-zvona.com\/nastava2\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1642\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/jutarnja-zvona.com\/nastava2\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1642"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/jutarnja-zvona.com\/nastava2\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1642"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/jutarnja-zvona.com\/nastava2\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1642"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\nFranjo Asi\u0161ki (tal. Francesco d’Assisi) ili pravim imenom – Giovanni Francesco Bernardone osniva\u010d je franjeva\u010dkog reda. Bio je sin trgovca u Assissiju i majke Francuskinje (odatle navodno ime Francesco, tj. Francuz). U mladosti je vodio veseo, bonvivanski \u017eivot. Za vrijeme rata s Perugiom pada u zarobljeni\u0161tvo, da bi nakon oslobo\u0111enja iz zarobljeni\u0161tva te\u0161ko obolio. U zarobljeni\u0161tvu i za vrijeme bolesti do\u017eivljavao je duboke psiholo\u0161ke promjene koje nalaze svoj izraz u njegovoj novoj koncepciji religioznosti.
\nNakon ozdravljenja i pro\u017eivljenih psiholo\u0161kih promjena napu\u0161ta imu\u0107nu roditeljsku ku\u0107u i odjeven u vre\u0107u poslu\u017euje gubavce i popravlja ru\u0161evine crkve. Sugra\u0111ani su ga ispo\u010detka smatrali \u010dudakom, pa i lu\u0111akom ali njegovo propovijedanje o apsolutnom evan\u0111eoskom siroma\u0161tvu u doba o\u0161tro nagla\u0161enih klasno-ekonomskih razlika u feudalnom dru\u0161tvu, nalazi pristalice me\u0111u narodom i siroma\u0161nim slojevima gra\u0111anstva. Broj Franjine pokorni\u010dke bra\u0107e s vremenom je sve vi\u0161e rastao te se pokret svetog siroma\u0161tva \u0161iri velikom brzinom i postaje prijetnja za privilegirani polo\u017eaj klera. Kako bi suzbio tu opasnost papa Inocent III. poziva Franju pred sebe i nakon \u0161to dobiva garancije da \u0107e pokret po\u0161tivati sva svjetovna prava Crkve i besprizivno se podlagati papinu autoritetu odobrava njegovo djelovanje, odnosno potvr\u0111uje 1209. osnivanje novog – franjeva\u010dkog reda (znan jo\u0161 i kao mala ili siva bra\u0107a), \u010diji slu\u017ebeni naziv glasi Ordo fratrum minorum. Godine 1212. Franjo Asi\u0161ki i Klara Skifi osnivaju i \u017eensku granu reda – klarise.
\n\u017divot Franje Asi\u0161kog i njegove prve redovni\u010dke bra\u0107e okitila je legenda (Bonaventurina Legenda major i Legenda minor, Fioretti, Dicta Egidii itd.) mnogim fantasti\u010dnim detaljima (propovijed pticama, dobivanje svetih rana na brdu Alverni, putovanje na Istok me\u0111u saracenske nevjernike). Od neznatne dru\u017ebe male bra\u0107e, koja je \u017eivjela bez odre\u0111enih pravila, povode\u0107i se uglavnom samo za osobnim Franjinim primjerom razvio se jo\u0161 za Franjina \u017eivota jak red koji djeluje po \u010ditavoj Europi. Me\u0111utim, udaljavanje od prvotnih ideala doskora dovodi u franjeva\u010dkom redu do nesuglasica i Franjo koji nema sposobnosti vo\u0111e i organizatora prepu\u0161ta upravu reda drugome 1220. godine. No, red se ipak s vremenom raskolio na konventualce (koji su bili za ubla\u017eavanje pravila o siroma\u0161tvu) i opservante (koji su zadr\u017eali zahtjev za siroma\u0161tvom). U 19. stolje\u0107u od opservanata su se odvojili kapucini (zbog jo\u0161 stro\u017eeg zahtjeva za neposjedovanjem materijalnih dobara). Pored njih nastali su i tercijari (tre\u0107ereci) tj. red \u010diji \u010dlanovi mogu biti i \u017eene i mu\u0161karci, mogu posjedovati imovinu, stupati u brak i uop\u0107e \u017eivjeti svjetovnim \u017eivotom.
\nPovukav\u0161i se u intimni krug bra\u0107e u domu kraj prastare crkvice Porcijunke (u kojoj je i zapo\u010deo svoj \u017eivotni put) on zapada sve \u010de\u0161\u0107e u zanosno-misti\u010dna raspolo\u017eenja pa se tako npr. veseli sestrici smrti. Neobi\u010dna Franjina li\u010dnost i njegova vedra, optimisti\u010dka pojava u sumornom mraku srednjovjekovne religioznosti bila je tuma\u010dena na najrazli\u010ditije na\u010dine, a njegova sitna asketska figura postaje motiv mnogih slikarskih i kiparskih radova. Mo\u017eda i zato \u0161to je cijeli njegov \u017eivot obilje\u017een neobi\u010dnim do\u017eivljajima. Tako je, izme\u0111u ostalog, natjerao svog prijatelja, brata Rufina (Leon, Rufin i An\u0111eo bili su njegovi najprisniji prijatelji), da gol pro\u0111e ulicama Asiza samo s konpcem oko vrata, a u Bologni se popeo na potpuno novi krov i po\u010deo bacati crijepove na zemlju.
\nPjesnik u stilu provansalskih trubadura, autor pjesme Pjesma bratu Suncu (Cantico del frate Sole) Franjo se obra\u0107a narodnim jezikom i u svojoj sveobuhvatnoj panteisti\u010dkoj ljubavi prema \u010ditavoj prirodi priprema put oslobo\u0111enju umjetnosti od uko\u010denosti srednjovjekovnih formi. Franjo kao putuju\u0107i misionar-siromah (poverello) i lirik-vizionar kr\u0161\u0107ansku mistiku oboga\u0107uje novim motivima (stigmatizacija, evan\u0111eoska vjera, bo\u017ei\u0107ne jaslice itd.). On je ujedno i nastavlja\u010d “hereti\u010dkih” u\u010denja Albigenza i Valdenza o apsolutnom siroma\u0161tvu, protivnik znanosti, u\u010denosti i samostanskih zidina, a ipak ironi\u010dnim obratom povijesne sudbine osniva\u010d reda koji je kasnije stolje\u0107ima bio \u010dvrst oslonac inkvizicije. Samo dvije godine (1228.) nakon svoje smrti Franjo Asi\u0161ki progla\u0161en je svecem. Zbog zaljubljenosti u prirodu ekolozi su ga izabrali za svog za\u0161titnika, a u svijetu se prepoznaje kao svetac mira.
\nZanimljiva pri\u010da o \u017eivotu Franje Asi\u0161kog je u knjizi Johna Moormana Novi cvjeti\u0107i svetoga Franje (Teovizija, Zagreb, 1995.). Ina\u010de, nastariji dokument o Franji Asi\u0161kom je alegorijska pri\u010da Sveti razgovor bla\u017eenoga Franje s Gospo\u0111om Siroma\u0161tinom. U toj se pri\u010di kazuje kako je Franjo tragao za siroma\u0161nom, prezrenom i nevoljenom Gospo\u0111om Siroma\u0161tinom i kako ju je u\u010dinio svojom nevjestom.<\/p>\n
\nFranjo Asi\u0161ki mi se svidio najvi\u0161e zbog toga \u0161to je djelovao protiv boga\u0107enja drugih ljudi zlo\u010dinima te \u0161to se zalagao za mir i crkveno djelovanje te vjeru u Boga kao Spasitelja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"