TKO JE ISUS KRIST?<\/p>\n
\u00abDokle \u0107e\u0161 mu\u010diti du\u0161e na\u0161e, ka\u017ei nam, jesi li ti Krist?\u00bb (Iv)<\/p>\n
\u00abZa koga me dr\u017ee ljudi?\u00bb (Mk 8, 27)<\/p>\n
Za jedne je Sin Bo\u017eji, za druge je opsjednut. Za neke je Kyrios, za druge je lud. Za neke Mesija, za neke zavodnik naroda.<\/p>\n
On je Prorok, Veliki Sve\u0107enik, Posrednik, Sluga Bo\u017eji, Gospodin, Spasitelj, Kralj, Rije\u010d, Logos, Sin Bo\u017eji, Bog. Ali ni jedno od ovih imena ne mo\u017ee ga obuhvatiti.<\/p>\n
Isusa treba promatrati u njegovu ZEMALJSKOM djelu:<\/p>\n
Isus je Prorok: O\u010dekivalo se kona\u010dnog proroka, koji \u0107e biti ispunjenje svih proroka. Taj je trebao otkriti posljednje tajne, uspostaviti objavu kako ju je Bog Mojsiju dao. Treba pripraviti svijet na dolazak Kraljevstva Bo\u017ejeg.<\/p>\n
Isus je Sluga Bo\u017eji: Posrednik je izme\u0111u Boga i ljudi svojom patnjom. \u00abOn slabosti na\u0161e uze i ponese na\u0161e boli.\u00bb<\/p>\n
U ESHATOLO\u0160KOM djelu:<\/p>\n
Isus Mesija: Osloboditelj od ropstva, grijeha. I s njim nastupaju zadnja vremena.<\/p>\n
Isus Sin \u010dovje\u010dji: Idealan \u010dovjek<\/p>\n
U SADA\u0160NJEM djelu:<\/p>\n
Isus je Gospodin (Kyrios): Uza\u0161ao s desna Oca, i kao proslavljeni zastupa nas sada kod Oca.<\/p>\n
I u njegovoj PREEGZISTENCIJI:<\/p>\n
Isus je Logos: Zakon svijeta koji upravlja svemirom. Personifikacija mudrosti.<\/p>\n
Isus je Sin Bo\u017eji: Bo\u017eanska narav Isusova.<\/p>\n
RAZNE KRISTOLOGIJE<\/p>\n
Po vremenu:<\/p>\n
– Preduskrsna<\/p>\n
– Pouskrsna (NZ, patristika, srednjovjekovna t., reformatorska t., novovjekovna t.)<\/p>\n
Po formi:<\/p>\n
– Indirektna (U zgodama Isusova \u017eivota)<\/p>\n
– Direktna (Izri\u010diti govor o Isusu: \u00abTi si Kralj \u017eidovski.\u00bb)<\/p>\n
Po porijeklu:<\/p>\n
– \u017didovska<\/p>\n
– Helenisti\u010dka<\/p>\n
Po obaveznosti prihva\u0107anja:<\/p>\n
– Dogmatska (Koncilske definicije)<\/p>\n
– Spekulativna (Pojedini teolozi)<\/p>\n
Po metodi:<\/p>\n
– Odozdo (Polazi se od zemaljskog Isusa)<\/p>\n
– Odozgo (Polazi se od nebeskog Isusa)<\/p>\n
TENDENCIJE DANA\u0160NJE KRISTOLOGIJE<\/p>\n
Potrebu za novim promi\u0161ljanjem uloge i osobe Isusa Krista istaknuo je Karl Rahner u svom \u010dlanku: \u00abKalcedon \u2013 kraj ili po\u010detak?\u00bb Naime, na tom saboru je definirana jednom zauvijek vjera u Krista. Progla\u0161ena je dogma, koja se stolje\u0107ima nije dirala. Ni Rahner ju ne \u017eeli dirati, ve\u0107 samo ukazuje na narav dogme kao takve.<\/p>\n
Rahner govori o \u00absamotranscendenciji\u00bb svake formule. Ne jer je kriva, nego upravo jer je istinita mora se uvijek nanovo promi\u0161ljati. Dogma ostaje \u017eiva tuma\u010denjem. Ne ko\u010di razvoj misli, ve\u0107 otvara perspektive. Poziva na dublje razumijevanje, i otvaranje novih pitanja.<\/p>\n
Po tom slijede nove interpretacije kalcedonske dogme. Pitanje od kojeg se krenulo je: kako jedan \u010dovjek mo\u017ee biti istodobno i Bog i time zahtijevati univerzalno zna\u010denje?<\/p>\n
Tri su osnovna odgovora:<\/p>\n
1. Promatra se Krista u kozmolo\u0161kom obzoru. Jo\u0161 su apologete u 2. st. vidjeli u svijetu, povijesti, filozofiji, poganskim religijama fragmente jednog Logosa (logoi spermatikoi) \u2013 a koji se u Isusu Kristu o\u010ditovao u svojoj punini. Teilhard de Chardin je nanovo istaknuo ovo kozmolo\u0161ko tuma\u010denje \u2013 te pokazao kako kozmogeneza i antropogeneza u kristogenezi posti\u017eu svoje dovr\u0161enje. Isus Krist je evolucija koja je do\u0161la k sebi.<\/p>\n
2. Promatra se Krista u antropolo\u0161kom obzoru. Krist je odgovor novovjekom ateisti\u010dkom humanizmu po kojem Bog mora biti mrtav da bi \u010dovjek mogao biti slobodan. Utjelovljenje Boga je ispunjenje biti \u010dovjekove. Kristologija je najradikalnije ispunjenje antropologije. Isus Krist je \u010dovjek koji je do\u0161ao k sebi.<\/p>\n
3. Promatra se Krista u univerzalno-povijesnom obzoru. Isus je odgovor na pitanje o smislu cjelokupne povijesti. To je odgovor onima koji tvrde da \u010dovjeka kao takvog uop\u0107e nema, te da ga susre\u0107emo tek u sklopu psiholo\u0161kih, biolo\u0161kih, ekonomskih, dru\u0161tvenih i duhovnih uvjeta. Pa bi ispalo da je \u010dovjek zapravo dio jedne povijesne cjeline \u2013 bez koje \u010dovjeka niti nema. Pitanje smisla i spasenja \u010dovjeka sada postaje pitanjem o smislu i spasenju sveukupne povijesti. Odgovor je da se u Isusu Kristu unaprijed dogodila sva povijest. Isus Krist je povijest koja je do\u0161la k sebi.<\/p>\n
No, opasnost je ovih tuma\u010denja Krista da od kr\u0161\u0107anstva naprave filozofiju ili ideologiju, bez povijesnog oslonca. Stoga se javlja drugi val u kristologiji koji polazi od historijskog Isusa. Ukazuje se na to da je cilj kristologije izre\u0107i bit i zna\u010denje Isusove osobe i djela.<\/p>\n
KRISTOLOGIJA – SOTERIOLOGIJA<\/p>\n
Anzelmo Kenterberijski (11\/12st.) po\u010dinje lu\u010diti kristologiju na Krista u sebi, i Krista za nas.<\/p>\n
Srednjovjekovna kristologija bavila se Isusovom osobom, a soteriologija Isusovim djelom.<\/p>\n
Skolastici su prenaglasili kristologiju (Ontolo\u0161ka kristologija – onti\u010dka struktura Krista).<\/p>\n
Protestanti su prenaglasili soteriologiju (Funkcionalisti\u010dka kristologija \u2013 spasenjsko djelo).<\/p>\n
Lutera zanima \u0161to je Krist \u00abza me\u00bb?<\/p>\n
Melankton: \u00abUpoznati Krista zna\u010di upoznati njegova dobro\u010dinstva.\u00bb<\/p>\n
Me\u0111utim, onda je Krist proizvod do\u017eivljavanja svakog pojedinca.<\/p>\n
Kant je govorio kako je Krist ideal ljudske savr\u0161enosti.<\/p>\n
Panenberg: Treba krenuti od Kristove osobe!<\/p>\n
Isus vjere i Isus povijesti bi trebao biti isti Isus.<\/p>\n
RAZNI POVIJESNI PRAVCI KRISTOLOGIJE<\/p>\n
Prosvjetiteljstvo nije\u010de kontinuitet. Isus je jedno, a Krist drugo. Ho\u0107e skinuti \u00abnaslaga vjere\u00bb. Nije isti propovijedaju\u0107i i propovijedani Krist. \u017dele ga vidjeti u krpama u kojima je hodao po Galileji.<\/p>\n
Racionalizam Isusa prikazuje kao u\u010ditelja morala i primjer kreposti. \u0160to se protivi prirodnim zakonima ne prihva\u0107aju. \u010cudesa se bri\u0161u iz njegova \u017eivota.<\/p>\n
Romantizam \u2026 (Herder)<\/p>\n
Mitolo\u0161ka \u0161kola ka\u017ee da su vje\u010dne religiozne ideje iznesene mitolo\u0161kim govorom. Ideja Bogo-\u010dovjeka je cilj \u010dovje\u010danstva. Kristologija nije nauka o Isusu nego o \u010dovje\u010danstvu, dakle antropologija. Isus je ostvareni lik humanosti.<\/p>\n
Povijesno-religijska \u0161kola ka\u017ee da je kr\u0161\u0107anstvo sinkretizam raznih starih mitova. Pavao se udaljio od pravog Isusa jer ga je prilagodio helenisti\u010dkom svijetu.<\/p>\n
Svaki poku\u0161aj pisanja Isusovog \u017eivotopisa je projekcija autorovih zamisli (moralist, reformator, govornik, ideal\u2026)<\/p>\n
Ali, Isus nam pristupa kao onaj koji ga ne mogu prepoznati i poziva: \u00abIdi za mnom!\u00bb Samo onom tko ga slijedi objavit \u0107e se. E – mail: josipanicic@yahoo.com
\nJosip Anicic, prof<\/p>\n
http:\/\/vjeronauk.wordpress.com\/<\/a>
\nhttp:\/\/jutarnjazvona.wordpress.com\/<\/a><\/p>\n