{"id":92,"date":"2006-08-15T11:26:06","date_gmt":"2006-08-15T10:26:06","guid":{"rendered":"http:\/\/www.vjeronauk.5gigs.com\/?p=92"},"modified":"2006-08-15T11:26:06","modified_gmt":"2006-08-15T10:26:06","slug":"velika-gospa-najveca-je-i-najznacajnija-katolicka-svetkovina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/jutarnja-zvona.com\/nastava2\/velika-gospa-najveca-je-i-najznacajnija-katolicka-svetkovina\/","title":{"rendered":"Velika Gospa najve\u0107a je i najzna\u010dajnija katoli\u010dka svetkovina"},"content":{"rendered":"<p><img decoding=\"async\" id=\"image93\" height=\"93\" alt=\"Velika Gospa\" src=\"http:\/\/www.vjeronauk.5gigs.com\/wp-content\/uploads\/2006\/08\/gospalijepa.jpg\" \/><strong>Presveta Bogorodica Djevica Marija.<\/strong><\/p>\n<p align=\"justify\">Slavi ga Crkva po svem svijetu 15. kolovoza,<br \/>\na naro\u010dito se sve\u010dano slavi u Srednjoj Europi,<br \/>\nod Baltika do Jadranskoga mora.<\/p>\n<p align=\"justify\">Iako je slu\u017ebeni naziv svetkovine Uznesenje Marijino, za narode Srednje Europe kao Poljake, Ma\u0111are i Hrvate, dogma Marijina Uznesenja na nebo du\u0161om i tijelom pu\u010dki se zove Velika Gospa &#8211; Magna Domina. U Isto\u010dnoj Crkvi svetkovina nosi ime \u00bbUsnu\u0107e Bogorodi\u010dino\u00ab (Koimesis tes Theotoku). U tom se nazivu naglasak stavlja na \u010da\u0161\u0107enje i podsje\u0107anje na Bogorodi\u010dinu svetu smrt. \u017deli se naglasiti da Marijin prijelaz s ovozemaljskog \u017eivota u vje\u010dnost nije zahvatila smrt kao posljedica grijeha. Budu\u0107i da se u teolo\u0161kom razmi\u0161ljanju dr\u017ealo da je smrt posljedica isto\u010dnoga grijeha, smrt tako shva\u0107ena nije dotakla Marijin sveti prijelaz s ovoga svijeta. Time se ne \u017eeli kazati da Marija nije umrla prirodnom smr\u0107u.<!--more--><\/p>\n<p align=\"justify\">Odatle i razlog da se ka\u017ee da je Isusova Majka na kraju svoga zemaljskog putovanja \u00bbusnula\u00ab u Gospodinu. U hrvatskim kajkavskim krajevima naziv \u00bbVelika me\u0161a\u00ab osobito podcrtava sakramentalno euharistijsko obilje\u017eje blagdana koje Djevicu Mariju usko povezuje s otkupiteljskom \u017ertvom Kristovom. Svetkovina ima dugu tradiciju i potje\u010de iz najdrevnijih vremena Crkve, na Istoku ve\u0107 iz III. stolje\u0107a. \u010cini se da je na Zapad do\u0161la preko \u0160panjolske tijekom V. stolje\u0107a.<\/p>\n<p align=\"justify\">Nemamo izri\u010dita svjedo\u010danstva Svetoga pisma o Marijinu uznesenju i sve do III. stolje\u0107a nema pisanih tragova o kona\u010dnoj sudbini Djevice Marije. Nije se, naime, u prvim stolje\u0107ima razvila sigurna nauka o eshatologiji, tj. o kona\u010dnom stanju ljudi poslije smrti ili o eshatologiji, kako taj nauk zovemo u teologiji. Prve tragove bilje\u017eimo potkraj IV. stolje\u0107a. Prema svetom Efremu, sirijskom crkvenom ocu, djevi\u010dansko tijelo Marijino nakon smrti nije bilo podlo\u017eno govore\u0107i o Marijinu prijelazu s ovoga svijeta ka\u017ee da se Marijina du\u0161a odmah nakon smrti ponovo sjedinila s tijelom. Sveti Epifanije govori da je zemaljski svr\u0161etak Marijin \u00bbbio potpuno \u010dudesan\u00ab te da je gotovo sigurno da ona ve\u0107 sa svojim tijelom ba\u0161tini \u00bbnebesko Kraljevstvo\u00ab.<\/p>\n<p align=\"justify\">Potkraj V. stolje\u0107a crkveni pisac Timotej Jeruzalemski smatra da je Djevica ostala besmrtnom tako \u0161to ju je Krist uza\u0161av\u0161i na nebo uzeo k sebi. Iz V. i VI. stolje\u0107a bilje\u017eimo vi\u0161e apokrifnih spisa o Marijinoj smrti i uskrsnu\u0107u. Najzna\u010dajniji je Transitus Mariae (Marijin prijelaz) koji opisuje izuzetnost smrti Bogorodice Marije.<\/p>\n<p align=\"justify\">Na temelju tog spisa u daljnjim \u0107e se stolje\u0107ima razviti govor o Marijinu uznesenju.<\/p>\n<p align=\"justify\">Nastaje tako liturgijski spomen Prijelaza ili Usnu\u0107a Marijina<br \/>\nkoji je car Mauricije fiksirao na 15. kolovoza.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Presveta Bogorodica Djevica Marija.<\/p>\n<p align=\"justify\">Slavi ga Crkva po svem svijetu 15. kolovoza, a naro\u010dito se sve\u010dano slavi u Srednjoj Europi, od Baltika do Jadranskoga mora.<\/p>\n<p align=\"justify\">Iako je slu\u017ebeni naziv svetkovine Uznesenje Marijino, za narode Srednje Europe kao Poljake, Ma\u0111are i Hrvate, dogma Marijina Uznesenja na nebo du\u0161om i tijelom pu\u010dki se zove Velika [&#8230;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[43],"tags":[197],"class_list":["post-92","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti","tag-blagdani-i-svetkovine","odd"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/jutarnja-zvona.com\/nastava2\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/92","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/jutarnja-zvona.com\/nastava2\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/jutarnja-zvona.com\/nastava2\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/jutarnja-zvona.com\/nastava2\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/jutarnja-zvona.com\/nastava2\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=92"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/jutarnja-zvona.com\/nastava2\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/92\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/jutarnja-zvona.com\/nastava2\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=92"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/jutarnja-zvona.com\/nastava2\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=92"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/jutarnja-zvona.com\/nastava2\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=92"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}